MANJA BIROKRACIJA – MANJI POREZI

Hrvatska je, i nakon porezne reforme, jedna od porezno najopterećenijih zemalja u Europskoj uniji.

Kako bi se poduzetništvo moglo razvijati potrebno je stvoriti slobodno tržište i jednostavne okvire poslovanja: transparentnu regulatornu okolinu s niskim zahtjevima izvještavanja i malom birokracijom; poslovne podneske za računovodstvo i porez elektroničkim putem te znatno pojednostaviti procese i strukturu relevantnih tijela. Uz dolje opisane incijative Most zagovovara kružnu ekonomiju koja može i mora postati prva razvojna opcija. Ona otvara nova radna mjesta, podiže konkurentnost i u konačnici donosi zaradu. S linearnog neodrživog modela ‘uzmi - napravi - konzumiraj - baci’, u kojem proizvod nakon konzumacije dostiže kraj svoga životnog ciklusa, treba prijeći na kružni model ‘uzmi - napravi - popravi - obnavljaj - recikliraj - upotrijebi’ te na taj način produljiti životni vijek proizvoda, stvoriti nove poslovne modele i biznise, nova radna mjesta, nov profit te pritom sačuvati okoliš.

Kružno gospodarstvo moglo bi stabilizirati krizu resursa na planetu pritom odvajajući gospodarski rast od potrošnje istih. Nadalje, ekodizajn i ekoinovacije bit će područja velikog potencijala jer treba razviti nove proizvode koji će biti dugotrajniji i lakše popravljivi, a područje novih usluga kojima je osnova ICT pruža dosad neviđene mogućnosti. Procjene govore da 10 tisuća tona otpada bacanjem na odlagališta stvara jedno radno mjesto, reciklažom se stvara 36, a popravkom ili prenamjenom čak 296 radnih mjesta! Neka pak istraživanja koja je provela EU pokazuju da bi sve europske tvrtke, kad bi prešle na sustav kružnog gospodarstva, na godišnjoj razini uštedjele 600 milijarda eura.

Međutim, kako bi jedan poduzetnik uopće došao u priliku provoditi kružnu ekonomiju, za početak je morao biti i početnik. U svakom poslu uvijek je najizazovniji početak, i pokazalo se da su u poduzetništvu najteže prvije dvije do tri godine. Hrvatsko zakonodavstvo, unatoč naporima koji su uloženi tijekom perioda prilagodbe europskoj regulativi i standardima, još ne poznaje pojam poduzetnika početnika, kao ni start-up društva.

Kako bismo olakšali početak poslovanja budućim poduzetnicima potrebno je stvoriti odvojen okvir unutar kojeg se za poduzetnika početnika stvaraju posebni uvjeti poslovanja, s puno manje oporezivanja kao i drugih administrativnih i parafiskalnih nameta. Most se usmjerio na razvijanje početnog zakonodavnog okvira koji bi trebao dati temelje za kreiranje povoljne klime budućim poduzetnicima početnicima. Potrebno je osigurati određenu razinu zaštite od strogih poreznih i tržišnih politika kako bi poslovanje imalo dovoljno prostora i vremena za razvoj i “podizanje na noge”. Upravo iz tog razloga radimo Zakon o poduzetnicima početnicima i start-up poduzeću.

Radi promicanja poduzetništva i razvoja novih tehnologija potrebno je konačno odrediti pojmove poduzetnik početnik i start-up, kako bi se neovisno o mogućem posebnom uređenju uvjeta za neke poticaje i mjere, uspostavio pravni okvir za poslovanje svakog poslovnog subjekta. Istovjetnim pristupom prema svima potaknut će se i razvoj malog poduzetništva i samozapošljavanje. Prema ovom zakonu, poduzetnik početnik će moći biti gotovo svatko, pa će tako i redovni studenti i umirovljenici, ali i nezaposleni moći, bez posljedica koje ih mogu dovesti ispod egzistencijalnog minimuma, moći krenuti u poslovni poduhvat. Zakonom će biti propisane i olakšice u vidu poreznih i neporeznih rasterećenja, koje će imati svaki poduzetnik početnik u vremenskom periodu od tri godine. Takav pristup omogućuje pojačanu poduzetničku inicijativu. Do sada se, umjesto na usmjeravanje pozornosti poduzetnika na stvaranje nove vrijednosti, pozornost usmjeravala na borbu s obveznim doprinosima i administrativnim obavezama puno prije nego je stvorio novu vrijednost.

Postoje mnogobrojni slučajevi u kojima je neuspjeli poslovni poduhvat završio nastajanjem dugovanja prema državnom proračunu, iako je djelatnost kao takva već obustavljena. Dodatno, sustav socijalne sigurnosti dodatno obeshrabruje građane u poduzimanju poslovne aktivnosti jer za slučaj formalnog pokretanja poslovanja, iako još ni nije nastala nova vrijednost, predviđa ukidanje prava na mirovinu, nemogućnost ostvarivanja prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti i tako dalje. Postojeći sustavi poticaja usmjereni su na poticanje zapošljavanja mladih osoba, pri čemu se neopravdano favorizira nesamostalan rad umjesto samostalnog rada kao zapošljavanje mladih osoba umjesto samozapošljavanja osoba bez obzira na njihovu dob, te jednak pristup u oporezivanju svake poduzetničke inicijative bez obzira na stupanj njezine razvijenosti.

Jedna od osnovnih zamjerki koja postoji prema državnom sustavu je gušenje poduzetničke inicijative propisivanjem i primjenom novčanih kazni nesrazmjernih nastaloj povredi i dovođenje poduzetnika do situacije gdje mu je poslovanje ugroženo plaćanjem kazne. Poseban slučaj predstavljaju mjere kod kojih dolazi do obustave ili nemogućnosti rada poduzetnika. Po uzoru na dobre prakse tako smo predložili da se na poduzetnika početnika ima primijeniti pravilo da se kod prvog prijestupa izriče opomena, a tek nakon toga novčana ili kakva druga kažnjavanja.

PRVI PAKET MJERA RASTEREĆENJA PODUZETNIKA >>