ZAKON O DRŽAVNOM
SUDBENOM VIJEĆU

Važeći Zakon o Državnom sudbenom vijeću donesen je 2010. („Narodne novine“, broj 116/10) te je nakon toga u 2011., 2013. i 2015. mijenjan ukupno pet puta.

Glavni ciljevi predloženih izmjena i dopuna Zakona o Državnom sudbenom vijeću su povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu Vijeća, jačanju transparentnosti i objektivnosti imenovanja sudaca i predsjednika sudova, uspostava novih sustava ocjenjivanja rada sudaca, jačanje objektivnosti i stručnosti u sustavu.

U skladu s glavnim ciljevima ovog Prijedloga zakona kao najbitniji prijedlozi izdvajaju se:

  • Mijenjaju se odredbe o sastavu članova Vijeća iz reda sudaca tako da se u Vijeću sukladno odredbama ovog Zakona imenuju 2 suca iz reda Vrhovnog suda, 2 suca iz reda žalbenih sudova te 3 suca iz reda prvostupanjskih sudova;
  • Profesionalizacija predsjednika Vijeća i zamjenika predsjednika tako da istima sudačka dužnost miruje za vrijeme trajanja mandata u Vijeću;
  • Ubrzanje postupka imenovanja sudaca ukidanjem kandidacijskih odbora kao i jačanje objektivnosti i transparentnosti tijekom samog postupka;
  • Jačanje transparentnosti i povjerenja građana uvođenjem obveze audio i video snimanja i prijenosa razgovora s kandidatima za suce i predsjednike sudova;
  • Dorada odredbi o premještaju sudaca radi veće mobilnosti;
  • Uvođenje redovnog, standardiziranog i objektivnog sustava ocjenjivanja rada sudaca tako da se Zakonom propisuje obveza ocjenjivanja sudaca svake 3 godine. Kao posljedica najniže ocjene („nezadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost“) predsjednik suda pokrenut će stegovni postupak protiv suca. Ako sudac bude ocijenjen najnižom prolaznom ocjenom („zadovoljavajuće obnaša sudačku dužnost“) bit će ocijenjen ponovno nakon godinu dana (popravno ocjenjivanje). Ako sudac i nakon ponovnog ocjenjivanja ne postigne veću ocjenu, predsjednik suda u suradnji sa sucem izradit će plan dodatnog stručnog usavršavanja koje provodi Pravosudna akademija;
  • Uvodi se objektivno vrednovanje planova rada kandidata za predsjednike sudova. Također, propisuje se da Vijeće neće pozivati na razgovor kandidata koji dobije negativna mišljenja od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministra pravosuđa (kumulativno). Ovom odredbom osigurava se kvaliteta i ravnoteža u donošenju odluka o osobi koja upravlja ne samo sudbenim „aspektom“ suda već i financijsko - materijalnim odnosno organizacijskim;
  • Propisuje se da sudac ne može biti osoba za koju postoje sigurnosne zapreke. Vijeće upućuje zahtjev Sigurnosno obavještajnoj agenciji za provođenje temeljne sigurnosne provjere (treće razine) svih sudaca u RH. Također, ovim Zakonom propisuje se da se sigurnosna provjera provodi i nad svim kandidatima za suce, prethodno imenovanju.